Prelazak na ‘konfekciju’, s pogonom sprijeda i motorom poprečno, bio je šok i užas za Alfiste, premda je to bio solidan sportski model
Danas je, nažalost sve više onih koji ne znaju da je do 1950-ih Alfa Romeo bio ono što je danas Ferrari. Slavna tvrtka, koja je utemeljena 1910. kao A.L.F.A. (ekstenzija Romeo došla je 1920.) možda i najslavniji trenutak u povijesti imala je 1950., kad je Giuseppe Farina, bolidom 158 Alfetta osvojio prvo prvenstvo Formule 1.
Godine slave nastavljene su 1962., kad je predstavljena Giulia. Bio je to, za tadašnje pojmove strašan auto, za klasu iznad BMW-a, koji je serijom 1500/1800/2000, a pogotovo slavnom ’02, iz pepela počeo put prema vrhu.
Tada su uspostavljene jednadžbe: Alfa 1300 jednako BMW 1600 i Alfa 1600 jednako BMW 2000, jer su sportske limuzine iz Milana bile za klasu ‘oštrije’ od onih iz Münchena. Nažalost, Giulia (1962. – 1978.) bio je Alfa Romeov ‘labuđi pjev’. Krajem 1977. predstavljena je Giulietta, koja je uz nespretni dizajn nastavila Giulijinu koncepciju s DOHC motorom postavljenim uzdužno sprijeda i pogonom straga.
Nasljednik, model 75. predstavljen 1975 imao je trans-axle koncepciju, koja je unaprijedila balans, jer je uz motor uzdužno sprijeda, mjenjač, umjesto iza motora, ugrađen ispred diferencijala. Bilo je to još bolje od najboljega što je nudila prva Giulia, ali počeo je strmoglavi pad kvalitete, nakon što je Alfa Romeo došao ‘pod kapu’ Fiata.
Sljedeći korak bio je model 155, o mojemu je riječ, jer slavi 30-godišnjicu predstavljanja, koji je, na užas i zgražanje Alfista, napustio klasičnu Alfinu koncepciju i preuzeo ‘konfekcijski koncept’, sa sklopom motora i mjenjača ugrađenim sprijeda poprečno i pogonom sprijeda. To nije trebalo biti nimalo loše, jer je koncepcija preuzeta od Fiat Tipa, osvajača titule ‘Europskog automobila 1989. godine’ (dodatni šok za naše Alfiste bila je činjenica da je po istom konceptu napravljena i Yugo Florida). Bilo kako bilo, nije to bio loš koncept, konačno, po istoj je koncepciji napravljena i Lancia Dedra.
Alfa Romeo 155 uopće nije bio loš auto, naprotiv, pa svakako zaslužuje temeljit osvrt povodom 25-godišnjice predstavljanja. Bio je, usto, iznimno uspješan na sportskom planu. Dominirao je slavnom serijom DTM sredinom 1990-ih, posebice kada su za upravljačem bili bivši F1 asovi Nicola Larini i Alessandro Nannini. I u ostalim nacionalnim prvenstvima turističkih automobila diljem svijeta model je osvajao utrke i naslove, što ga čini istinskom legendom autosporta. Nažalost, začudno se malen dio trkaće karizme prenio na cestovne modele, koji zasad nisu osobito zanimljivi kolekcionarima.
Najzanimljiviji je svakako model Q4 s integralnim pogonom, zapravo gotovo da možemo reći kako je Alfina karoserija nakalemljena na podvozje legendarne Lancije Delte Integrale. U ponudi su bili benzinci od 1.6 do 2.5 litara (115 – 190 KS) te dva turbodizelska modela, 2.0 i 2.5 (90 – 125 KS), a ukupno je proizvedeno 192.618 primjeraka. Zanimljivo je napomenuti da dizajn potpisuje legendarni Ercole Spada, koji je 1960-ih potpisao neke od najsenzacionalnijih automobila slavne karoserističke radionice Zagato. Jedini redizajn model je doživio 1995., kada je stigao širi trag kotača, kao i karoserijska proširenja, što kasnije modele čini vizualno agresivnijima.
U povijesti Alfa Romea 155 se shvaća kao nekakav prijelazni model, u sjeni kako prethodnika 75, slavljenog zbog stražnjeg pogona i činjenice da je zadnji samostalno razvijeni model slavne tvrtke, tako i potkraj 1997. predstavljenog nasljednika 156, automobila koji je označio renesansu slavne marke i dizajnerski odredio glavne smjernice izgleda nemalog dijela suvremenih automobila. No već je i najslabiji početni dizelaš dostatan za 180 km/h i rafiniranost dostatnu za užitak u vožnji u suvremenom prometu, dok su 2.5 V6 (215 km/h, 7196 proizvedenih) i Q4 (225 km/h, 2701 primjerak) performansama i rijetkošću već sada zanimljivi budući klasici, koje se još može pronaći za razmjerno prihvatljiv iznos.
Oznaka trkaćeg modela bila je 155 V6 TI, a zanimljivost je da je motor razvijao maksimalnih 490 KS pri iznimno visokim okretajima motora, 11.500, kasnije 11.900.
[awesome-gallery id=293]