LEGENDE: ALFA ROMEO 164 QV

 

Dok stojite pokraj crvenog Alfa Romea 164 QV, ostajete očarani jednom od najpoznatijih superlimuzina 1990-ih, i prije nego što ste pokrenuli kultni V6 Busso benzinac s 24 ventila karakterističnog svilenkastog moćnog zvuka. Ta sportska limuzina proizvedena je daleke 1993. godine, a u posve očuvanom stanju pronašli smo je kod vlasnika u okolici Zagreba. Nastala je kad su klinci ručicama mastili automobilska stakla da doznaju posljednju brojku na brzinomjeru i divili se klinastoj 4,6 metara dugoj karoseriji s golemim plastičnim sportskim dodacima. Quadrifoglio verde! Ta mitska oznaka zelene četverolisne djeteline milansku tvornicu neraskidivo veže uz autoutrke. Alfa 164 QV ni početkom 1990-ih nije bila osobito česta pojava, koja je kao najprestižniji model nova stajala čak 71.700 njemačkih maraka, a još je to manje danas, posebice u Hrvatskoj, pa nam je bilo pravo zadovoljstvo družiti se s tim autom i vlasnikom iz Dugog Sela koji ju je kupio od prijašnjeg vlasnika iz Dalmacije, a ni on ne zna ima li uopće još koja registrirana u nas.

Ovo je svakako auto posebne sorte, jer je nastao kad su sportske limuzine visoke srednje klase brojnih proizvođača, za razliku od današnjih auta kod kojih je bitna veličina ekrana multimedije i serijski sustav koji upozorava na promjenu vozne trake, imale miris, okus i boju i kad je bilo najvažnije koliko je konja pod poklopcem i koja je maksimalna brzina. No sve stroži zakoni o ispušnim plinovima i zahtjevi za nižom potrošnjom do danas su kod brojnih proizvođača uspjeli ubiti interes za gradnju sportskih limuzina.

Tada su u toj klasi osim BMW-a s modelom M5 (e34), Mercedesa 500 E, Jaguara XJR TWR bili još i Alfa Romeo 164 QV, Lancia Thema 8.32 (s Ferrarijevim V8 motorom!), Opel s Omegom Lotus te Renault s brutalnom limuzinom Safrane Biturbo 4×4 Baccara. Danas ne samo da su sportske limuzine gotovo potpuno zaboravljena klasa, nego većina spomenutih proizvođača u programu uopće i nema limuzine visoke srednje klase. Danas su prave sportske limuzine visoke srednje klase samo još BMW M5, Mercedes E63 AMG i Jaguar XJR, kojima se poslije pridružio i Audi.

Razvoj modela 164 započeo je početkom 1980-ih kao posljednji projekt Alfa Romea u državnom vlasništvu, a preuzimanje Fiata zapravo je označio početak renesanse za marku. Premda je 164 bila prva Alfa s prednjim pogonom uopće i premda je postavljena na zajedničku platformu s Lanciom Themom, Fiatom Cromom i SAAB-om 9000 zahvaljujući sporazumu “Tipo 4” Talijana i Šveđana o proizvodnji velike limuzine radi što bolje kvalitete i manjih troškova, kad je 1987. najveća i najskuplja Alfa u programu predstavljena na Salonu automobila u Frankfurtu, brzo je osvojila simpatije. Osim 2.0 TS i 2.0 turbobenzinaca i 2,5-litrenog dizelaša tijekom proizvodnje stožerni motori bili su kultni benzinci 2.0 V6 Turbo i 3.0 V6 Busso, a oznaka QV pojavila se tek 1990. kad 164 doživljava prvi redizajn, s velikim 3,0-litrenim V6 Busso motorom s dva ventila po cilindru i 200 KS ispod poklopca te setom golemih plastičnih dodataka na dvobojnoj karoseriji.

Dvije godine poslije “dvoventilac” prepušta mjesto unaprijeđenoj izvedbi s 24 ventila i 232 KS (upravo je takav naš QV s fotografija), koja se proizvodila samo 1992 i 1993., kad prepušta mjesto jednako snažnoj izvedbi s oznakom Q4. Taj se pak model sa Steyr-Puch Viscomatic pogonom na sva četiri kotača i Torsenovim diferencijalom, koji je moment raspoređivao od 0 do 100 posto na stražnju osovinu, ovisno o uvjetima na cesti, proizvodio u malim serijama sve do 1997., kad ga je naslijedio novi model 166, s kojim oznaka QV odlazi u mirovinu.

Čim sjednete za volan Alfe 164 QV, jasno je kao dan da sjedite u Alfi, nestrpljivi da što prije okrenete ključ u bravi jer tada počinje simfonija velikog V6 Bussa, koji zvuči svilenkasto pri manjem broju okretaja, a vrlo srdito kad se nagazi gas. Dobro uhranjeni konji po mnogim kriterijima ponajboljeg V6 motora svih vremena ovu veliku limuzinu pretvaraju u pravu trkačicu u kojoj volan uvijek treba čvrsto držati. Dan u druženju s mitskom Alfom iz 1990-ih s djetelinom na stražnjem poklopcu prebrzo je prošao, a nasljednika čekamo i danas. Možda Talijani baš u Frankfurtu nakon punih 20 godina pokažu novu ammiragliu Alfettu s djetelinom!

Ukratko

Ratnički ukrasi 1990-ih: predimenzionirani pragovi i branici, spojler na prtljažniku, dvostruki završetak ispuha i 16-colni trodijelni Speedline alunaplaci. Klinasti elegantan oblik Alfe 164 s tada najboljim koeficijentom otpora zraka u klasi od 0,30 kreirao je Enrico Fumia iz studija Pininfarina (zaslužan i za izgled Lancie Y, Alf GTV i Spider, Maseratija 3200 GT)

Kultni Alfin Arese V6 benzinac remek-djelo je inženjera Giuseppea Bussa koji je konstruirao motore za brojne Ferrarije i Alfe, ovdje s obujmom od 3 litre i 232 KS. Alfa 164 QV je rijedak kolekcionarski auto, pogotovo ovakav u savršenom tvorničkom stanju sa 217.000 prijeđenih kilometara. Cijene se kreću od 5 do 20 tisuća eura

Sportski ovjes osigurava sjajan kontakt s cestom, a kombinacija motora 3.0 V6 sa 323 KS i 6-stupanjskog Getragova ručnog mjenjača savršena je i za zavoje i za krstarenje autocestom

Tipična Alfa: kombinacija tamne plastike i bež kožnih sportskih sjedala te trokraki upravljač. Elektronički prilagodljiv ovjes i “sve na gumbiće” dolazili su u serijskoj opremi. Straga se sjedi odlično, mjesta za dvoje odraslih ima napretek, koža je odlično očuvana i nakon 24 godine, a originalna je čak i na ručici mjenjača. Na dugačkom popisu opreme nalaze se i elektronički podesiva sjedala s memorijom, a na boku je dizajnerski potpis – Pininfarina.

Alfa 164 QV (1993.)

TEHNIČKI PODACI

Motor benzinski, 2959 ccm, V6 24v

Snaga 171 kW/232 KS pri 6300 o/min

Moment 284 Nm pri 5000 o/min

Mjenjač ručni, 6 stupnjeva

Dimenzije 455 x 176 x 139 cm

Gume 205 55 ZR 16

Pogon na prednje kotače

Masa 1530 kg

Brzina 246 km/h

0 do 100 km/h 7,9 s

Potrošnja 10,8 litara

Cijena novog (1993.) 71.700 DEM

izvor: jutarnji.hr