ElektropokretaÄ ili “anlaser†-princip rada i reparacija
ElektropokretaÄ općenito-povijesni razvoj
Anlaser iz njemaÄkog jezika, starter motor iz engleskog jezika ili prevedeno na hrvatski-elektropokretaÄ je, kao Å¡to mu i ime govori, elektriÄni motor koji služi za pokretanje benzinskih ili dizel motora. Radi se o klasiÄnom istosmjernom motoru sa Äetkicama.
Prvi elektropokretaÄ je patentiran 1899. godine u Americi pod nazivom “automobilski samopokretaĆdok prvi upotrebljivi elektropokretaÄ je napravljen 1911. godine opet u Americi u DELCO-u, a prva serijska upotreba elektropokretaÄa je bila u modelu Cadillac-a iz 1912. godine.
Najveća zanimljivost ovog elektropokretaÄa je bila u tome Å¡to je, nakon pokretanja motora, služio kao alternator tj. proizvodio je struju dok je motor radio. Ovaj princip se tek nedavno u modernoj autoindustriji ponovno primjenjuje u vidu integracije elektropokretaÄa i generatora struje u sklopu zamaÅ¡njaka motora
Konstrukcija
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0481.jpg)
Snaga elektropokretaÄa se kod nodernih motora mjeri u kilowatima: kod manjih benzinaca najÄešće je snage oko 0.8 kW, kod većih benzinaca 1-1.5 kW a kod dizela oko 1.5 pa sve do preko 2 kW za dizel motore većeg obujma.
Jednostavnim izraÄunom u kojem snaga je jednaka umnoÅ¡ku prikljuÄenog napona od 12V i struje u amperima koju taj el. motor troÅ¡i (P=UxI) dolazimo do vrijednosti struje od 70-tak ampera za najmanje elektropokretaÄe pa sve do 200-njak ampere za elektropokretaÄe većih dizela. Ako uzmemo u obzir da prilikom “verglanja†dolazi do pada napona na oko 9-10 V, navedene vrijednosti struje rastu nekih 20-tak posto.
Iz ovoga je jasno da bez ispravnog akumulatora nema ni kvalitetnog pokretanja motora.
S obzirom na ove vrijednosti struja jasno je da dolazi i do jakog zagrijavanja elektropokretaÄa u radu pa zato nije preporuÄljivo dugo “verglati†posebno ako motor iz nekog razloga ne može upaliti.
Po samoj konsktrukciji elektropokretaÄ i nije namijenjen za duži rad odjednom-nema nikakvog dodatnog hlaÄ'enja niti nema klasiÄnih kuglastih ležajeva.
Kada pogledamo sam elektropokretaÄ primjećujemo da se sastoji od dva dijela:
-veći dio je samo tijelo jakog elektromotora u kojemu su namotaji statora, rotor sa kolektorom, Äetkice i tzv. “bendix†koj se sastoji od kliznog ležaja i zupÄanika koji sjeda na zupÄanik zamaÅ¡njaka.
-manji dio koji se naziva “automat†i koji je po konstrukciji jaki electromagnet, a ima dvojaku funkciju-poÅ¡tanjem struje kroz electromagnet, on povlaÄi polugu koja je povezana sa kliznim ležajem koji pak gura zupÄanik elektropokretaÄa prema napijed da bi se spojio sa zupÄanikom zamaÅ¡njaka. Istovremeno se ukljuÄuje i prekidaÄ u samom “automatu†koji ukljuÄuje anlaser.
Sklopka u automatu je radi toga jer velike vrijednosti struje koja protjeÄe elektropokretaÄem jednostavno bi “spržile†kontakt bravu sa kljuÄem kada bi se elektropokretaÄ direktno ukljuÄivao preko nje.
Rastavljanje i reparacija.
ElektropokretaÄ je najÄešće uÄvršćen sa prednje ili stražnje strane motora sa tri vijka na kuÄiÅ¡te mjenjaÄa pa ga je prvo potrebno skinuti odvijanjem tih vijaka. Naravno prije toga otpojimo kleme akumulatora i odÅ¡rafimo deblju plus žicu i odÅ¡tekamo tanju plus žicu-obje crvene boje, sa samog automata anlasera.
Princip reparacije prikazat Äemo na primeru elektropokretaÄa snage 0.8 kW iz Fiata Una 1.0 iz 1993. godine
Nakon Å¡to je elektropokretaÄ izvaÄ'en, prvo ćemo odÅ¡rafiti sam automat-vidjet ćemo zaÅ¡to.
Prvo odÅ¡rafimo kontakt sa donje strane automata koji ide u anlaser te s prednje strane par Å¡rafa s kojima je uÄvrÅ¡en na kuÄiÅ¡te elektropokretaÄa, a prilikom skidanja automata treba biti oprezan jer se ispod nalazi opruga radi koje nam automat može izletjeti van.
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0482.jpg)
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0483.jpg)
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0484.jpg)
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0485.jpg)
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0486.jpg)
Sam automat nema nekih mogućnosti popravka osim eventualnog Äišćenja oksidiranih kontakata slopke od iskrenja kod ukljuÄivanja
Skidanjem automata primjećujemo plugu elektromagneta koja se spojena sa polugom koja pokreće “bendixâ€.
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0487.jpg)
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0488.jpg)
Sada možemo rastaviti sam elektropokretaÄ-najÄešće ima 2 ili tri duga Å¡rafa koja se protežu cijelom dužinom njegovog tijela.
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0489.jpg)
Nakon toga odÅ¡rafimo eventualne Å¡rafe koji drže Äetkice sa donje strane.
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0490.jpg)
Sada možemo elektropokretaÄ rastaviti u 3 dijela-prednji dio, srediÅ¡nji dio sa namotajima statora i stražnji dio gdje sjedaju Äetkice-ima ih 2 ili 4 komada.
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0492.jpg)
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0491.jpg)
Sada vidimo zaÅ¡to smo prvo skinuli automat-lakÅ¡e se vadi rotor iz kuÄiÅ¡ta na kojem je “bendix†i poluga kojom je povezan na elektromagnet automata.
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0493.jpg)
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0496.jpg)
NajÄešće se u elektropokretaÄu potroÅ¡e Äetkice radi kojih on se ne može viÅ¡e okretati. Sama cijena novih Äetkica se kreće oko 20-30 kuna, a postupak zamjene ukljuÄuje lemljenje.
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0494.jpg)
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0495.jpg)
Kao Å¡to vidimo, osovina rotora nema niti sa jedne strane kugliÄnih ležajeve nego klizne povrÅ¡ine ili “pikse†koje se daju promijeniti ako su istroÅ¡ene jednostavnim izbijanjem iz ležiÅ¡ta
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0497.jpg)
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0498.jpg)
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0499.jpg)
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0500.jpg)
ElektropokretaÄ oÄistimo iznutra od praÅ¡ine i ulja te ga sastavimo obnutim redoslijedom te podmažemo sve klizne povrÅ¡ine sa mašću
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0501.jpg)
Kad je sve sklopljeno, možemo testirati rad i ispravnost.
Na automat, na preostali slobodni kontakt koji se uÄvršćuje maticom spojimo debelu žicu koja ide na plus akumulatora. Drugom debljom žicom spojimo minus akumulatora i uÄvrstimo na Å¡raf na kuÄiÅ¡tu anlasera. Dobro uÄvrstimo anlaser i drugom tanjom žicom spojimo plus akumulatra i malu klemu koja se nalazi na automatu malo ispod matice na koju smo spojili plus. Anlaser mora izbaciti bendix prema naprijed i zavrtjeti se.
Bendix u stražnjem položaju u mirovanju
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0502.jpg)
Bendix u položaju naprijed, kod ukljuÄivanja anlasera u pogon-u tome trenutku se zupÄanik anlasera spaja na zupÄanik zamaÅ¡njaka
(http://i197.photobucket.com/albums/aa318/mikeg2000/IMG_0503.jpg)